Prometne branike su objekti za osiguranje prometa postavljeni s vanjske strane bankina, trakova za odvajanje prometa i rubnjaka nogostupa. Apsorbira energiju sudara kroz samodeformaciju ili penjanje vozila, mijenjajući tako smjer vozila, sprječavajući vozilo da prijeđe cestu ili uđe u suprotnu traku i minimalizira ozljede putnika. Dostupno je mnogo veličina i oblika zaštitnih ograda. Odabir tipa zaštitne ograde ovisi o nizu čimbenika, uključujući okruženje u kojem se autocesta nalazi kao i brzinu i količinu prometa. Slijedi uvod u klasifikaciju nekoliko vrsta zaštitnih ograda:
1. Klasifikacija prema obliku konstrukcije zaštitne ograde
(1) Polukruta zaštitna ograda. Polukruta zaštitna ograda je kontinuirana konstrukcija greda i stupova. Apsorbira energiju sudara i produljuje proces sudara putem trenja između vozila i zaštitne ograde, trenja između vozila i tla i određene količine elastične i plastične deformacije (uglavnom deformacije sustava zaštitne ograde) koju proizvodi vozilo. , temelj tla i sama zaštitna ograda. Potrebno je dosta vremena da se smanji brzina vozila i prisili vozilo koje je izgubilo kontrolu da promijeni smjer vožnje i vrati se u normalan smjer vožnje, čime se osigurava sigurnost putnika i smanjuje šteta na vozilu. Polukrute zaštitne ograde postavljaju se uglavnom na dionicama cesta gdje je potrebno voditi računa o sigurnosti putnika.
(2) Čvrsta zaštitna ograda. Kruta zaštitna ograda je konstrukcija zaštitne ograde koja se u osnovi ne može deformirati. Za krute zaštitne ograde, energija sudara se apsorbira kroz promjene kuta zakretanja kotača, pomaka i deformacije karoserije vozila te trenja između vozila i zaštitne ograde te vozila i tla. Tijekom sudara stupanj deformacije vozila ovisi o vlastitoj krutosti, energiji sudara i vremenu djelovanja sudara. Kada je kut sudara vozila velik, često dolazi do ozbiljnih posljedica. Krute zaštitne ograde uglavnom se postavljaju na dionicama cesta gdje se mora strogo spriječiti prelazak vozila na cestu kako bi se izbjegle sekundarne nesreće.
(3) Fleksibilna zaštitna ograda. Fleksibilna zaštitna ograda je fleksibilna konstrukcija zaštitne ograde s velikim kapacitetom odbojnika. Zaštitna ograda od sajle je glavni predstavnik fleksibilne zaštitne ograde. To je struktura sastavljena od nekoliko kabela koji primjenjuju početnu napetost i učvršćeni su na stup. U potpunosti se oslanja na vlačno naprezanje kabela kako bi se oduprlo sudaru vozila i apsorbiralo energiju.
2. Razvrstavanje prema mjestu postavljanja zaštitne ograde
(1) Zaštitna ograda uz cestu. Zaštitne ograde uz cestu odnose se na zaštitne ograde postavljene na bankini (ili nagibu) autoceste kako bi se spriječilo da vozila bez kontrole pređu cestu. Zabijati se u prepreke uz cestu i druge objekte.
(2) Središnja pregrada sa zaštitnom ogradom. Srednja zaštitna ograda odnosi se na zaštitnu ogradu postavljenu na sredini ceste. Njegova je svrha spriječiti vozila bez kontrole da pređu središnju traku i izađu na suprotnu traku, te zaštititi građevine i druge objekte u sredini.
(3) Zaštitna ograda mosta. Zaštitne ograde mostova odnose se na zaštitne ograde postavljene na mostovima kako bi se spriječilo vozilo van kontrole da pređu most i kako bi se zaštitili pješaci i nemotorna vozila.
(4) Zaštitna ograda prijelaznog dijela. Zaštitna ograda prijelaznog dijela odnosi se na strukturni dio koji glatko povezuje i čini prijelaz krutosti između različitih strukturnih oblika poprečnog presjeka zaštitne ograde.
(5) Krajnja zaštitna ograda. Krajnje zaštitne ograde odnose se na specijalizirane strukture postavljene na početku ili kraju zaštitne ograde.
(6) Jastučić protiv sudara. Jastučići protiv sudara koriste sustav za apsorpciju energije za glatko zaustavljanje ili promjenu smjera vozila u frontalnim ili bočnim sudarima. Obično se postavljaju u području izlaznog trokuta čvorova, nezaštićenih stupova mostova, konstrukcijskih potpornih stupova i krajeva zaštitne ograde.